Ljubimci Forum Dobrodošli, Gost. Molimo, prijavite se ili se registrirajte.
Veljaa 25, 2018, 02:54:59
Forum Pomoć Traži Prijava Registracija
Novosti: U?ivajte u boravku na na?em forumu, zabavite se i educirajte kako bi i vama i va?im ljubimcima su?ivot bio lak?i i ugodniji. Posebnu pa?nju bismo vam htjeli skrenuti na Veterinarski kutak te na vrlo aktualnu temu Ne kupujte pse od ?vercera ili na farmama pasa.
O na?inu na koji forum funkcionira mo?ete vi?e nau?iti u podforumu O forumu, a molimo vas i da pa?ljivo pro?itate pravila foruma te se pona?ate u skladu s njima, tako da i dalje ostanemo najbolji, najve?i i najedukativniji forum o ku?nim ljubimcima u Hrvatskoj.

     
+  ljubimci-forum
|-+  Mice-mace:
| |-+  O macama, općenito (Moderatori: Hyla, Frenchi)
| | |-+  Povijest i podrijetlo domaæe maèke
« natrag naprijed »
 Str: [1] Dolje Ispis
Autor Tema: Povijest i podrijetlo domaæe maèke  (Posjeta: 5904 )
Ljiljana
Our special friend
****
Offline Offline

Postova: 2685


« : Kolovoz 30, 2003, 03:05:40 »

Koliko god se prirodoslovci inaèe sporili èini se da kad je rijeè o podrijetlu domaæe maèke njihova su mišljenja uglavnom usuglašena ? domaæa cica-maca vuèe podrijetlo od tri vrlo srodne vrste (toliko da ih neki èak smatraju varijantama jedne te iste vrste: Felis sylvestris). Te tri vrste napuèivale su cijeli Stari svijet, izuzevši Australiju i neke otoke. Rijeè je o:
-   europskoj divljoj ili šumskoj maèki (F. Sylvestris)
-   nubijskoj maèki (F. Libyca ili F. Sylvestris libyca)
-   indijskoj maèki (F. Ornata ili F. Salvestris ornata) koja je zasigurno pramajka sijamske maèke.

što se pak povijesti tièe udomaæene mace prolazile su kroz razlièite statuse tijekom ljudske povijesti i kulture. Od božanstva do zloduha ...... od starog Egipta do srednjevjekovnog kršæanstva.
Po svemu sudeæi domaæa se maca prvi put pojavila u Egiptu za vrijeme faraona XII dinastije Senusret I, poznatijeg imenom Sesostris. Navodno je sam faraon osobno donio prve prmjerke maca iz Etiopije gdje je maèka odranije obitavala kao divlja životinja. Unatoè ovom mišljenju otkriveni su likovi maca na nekim egipatskim spomenicima koji potièu iz ranijeg perioda.
No bilo kako bilo, maca se u starom Egiptu vrlo brzo etablirala dotle da je èak proizvedena u božanstvo. Lik božice-maèke Bastet prikazan najèešæe kipom sa maèjom glavom na tijelu žene resio je jednako tako monumentalne faraonske palaèe, kao i skromne domove felaha. Božica Bastet bila je toliko obljubljena da joj je èak posveæen cijeli grad Bubastis. Maèke su egipæani prema onomatopejskom maèjem izrazu nazivali myeo i bile su to svete životinje koje nitko nije smio uznemiravati. Ubojstvo maèke kažnjavalo se smrtnom kaznom.
U Indiji su se maèke takoðer štovale i njihovo je ubojstvo bilo kažnjavano izgonom iz zajednice. Dotle je pak u Kini iako prihvaæena kao korisan tamanitelj miševa i štakora bila smatrana obiènom životinjom.
U Japan je unesena vrlo kasno tek pred kraj 10. st. Naše ere. Odavala joj se takoðer velika poèast i držana je u domovima, ali i u hramovima. Japanci su maèki odavali toliko poèasti da  im je u to vrijeme bio èak zabranjen lov na štakore, sve dotle dok se štakori i miševi nisu namnožili u ogromnom broju, tako da su maèki konaèno i japanci morali odobriti ponovan lov.

Nasuprot ovim narodima koji su maèku obožavali ili smatrali vrlo korisnom, narodi Male Azije: Asirci, Kaldejci i Hebrejci prema maèki su osjeæali i pokazivali samo odbojnost. Kod Arapa je postala cijenjena tek nakon što su oni otkrili da je Muhamed volio mace.

Herodot navodi u svojim povijesnim spisima da su Grci bili prvi Europljani koji su donijeli maèke iz Egipte, no oni su samo podnosili nazoènost maèke jer im je štitila ambare i žetvu, nije ih nasuprot tomu zanimalo da maèku odomaæe ili uzgajaju. Rimljani su za maèke pokazivali još manji interes od Grka, jer prema poimanju Rimljana jedina životinja družbenica  mogao je biti pas. Maèke su se ipak zbog geografske blizine i putovanja naselile u južnoj Italiji, ali tamo se nitko o njima nije starao.
U Galiji, kao jednoj od rimskih pokrajina maèke su vrlo dugo bile posve nepoznate životinje. Prvi primjerci u Galiju su pristigli za vrijeme «zlatnog» galsko-rimskog razdoblja, ali nakon par desetljeæa opet su nestale.
Kronièari navode se su maèke pristigle u Francusku tek s križarima, pristigle su kao putnice na njihovim brodovima, zajedno sa štakorima koji su trèkarali potpalubljem ....... Križari su tako uvezli u jedan mah i problem i rješenje problema. Nakon povratka križara štakori su preplavili cijelu Europu.
Potom poèinje maèji «crni vjek» - srednji vijek ...
-->
Evidentirano
Viva
Mini user
*
Offline Offline

Postova: 36


« Odgovor #1 : Kolovoz 30, 2003, 05:10:02 »

icon_smile  icon_smile  icon_biggrin  icon_biggrin
Fala puno!!! Ovo sam tolko èekala èitati, oæe bit još o macama?
-->
Evidentirano

far and away, but without pet noway
Ljiljana
Our special friend
****
Offline Offline

Postova: 2685


« Odgovor #2 : Listopad 28, 2003, 04:47:31 »

Voljene i omražene

Promatrana kroz povijest, maèka je za jednu civilizaciju bila predmet obožavanja, za drugu predmet mržnje, no danas je je ona jednostavno umiljat i svojeglav kuæni ljubimac. Sve domaæe maèke pripadaju istoj vrsti - Felis catus catus, a razlièiti uzgojni oblici razlikuju se samo po boji, duljini i kvaliteti dlake, njenim šarama te u manjim osobitostima kostura. Svi su uzgojeni u posljednjih stotinjak godina. Veæina starijih uzgojnih linija potjeèe iz Engleske, ali tek od kraja 19. i poèetka 20. stoljeæa. Domaæe maèke potjeæu iz Staroga svijeta, poput europskih i afrièkih divljih maèaka s kojima su još uvijek u bliskom srodstvu pa se ponekad divlji srodnici pare s domaæim maèkama što je primjerice, èest sluèaj u Skandinaviji gdje su naselja u kontaktu s prirodom i prostranim šumama.
     Prvi podaci o suživotu èovjeka s maèkom dolaze iz Afrike, a pripitomljavanje je vjerojatno zapoèelo prije 7000 godina. Prvi podaci sežu u drevni Egipat, prije 1500 godina gdje su one smatrane svetim životinjama i štovane u hramovima. Tijela maèaka su balzamirali i mumificirali, a neke su slali u grad Bubastis gdje su ih spaljivali pokraj hrama božice Bastet koja je prikazivana s maèjom glavom. Bezdlaka maèka sfinga jedna je od egipatskih uzgojnih linija. Egipæani su pripitomljavali mnoge životinje, od zmija do gazela, ali položaj maèaka je, bez sumnje, bio jedinstven. Maèke su uzgajali kako bi zaštitili hambare s žitom od glodavaca.
     Maèje su kosti pronaðene u blizini ruševina romanskih vila u Britaniji pa se smatra da su ih u Europu donijeli Romani. Smatralo se da imaju velike zasluge u kontroli broja štetnika pa je jedan njemaèki kralj u desetom stoljeæu kažnjavao sa šezdeset mjerica kukuruza globe svakoga tko bi ubio odraslu maèku. To je za maèke bila lijepa strana povijesti, a ona tamna nastupila je dolaskom srednjeg vijeka. Tada su praznovjerni ljudi vjerovali da su maèke bliske vješticama pa su ih proganjali i zajedno s vlasnicima ("vješticama") spaljivali. U 17. stoljeæu, u Francuskoj taj je obièaj zabranio Luj XIII.
S urbanizacijom, domaæe su se maèke proširile na sve kontinente izuzev Antarktika. Danas, u pojedinim urbanim sredinama mogu se pronaæi i do dvije tisuæe jedinki na èetvornom metru. Suživot maèke i èovjeka ponovo je uspostavljen iako nisu u svim dijelovima svijeta postale omiljene kao kuæni ljubimci.

Osobitosti porodice maèaka

     Maèka je opæi naziv za sve èlanove porodice maèaka, a domaæa maèka blizak je srodnik lava, leoparda, tigra i risa. Sve one imaju neka zajednièka obilježja, npr. sve su grabežljivci iako su se pripitomljeni oblici prilagodili novom naèinu prehrane pa su postali djelomièni lešinari. Osim lavova, sve su maèke samotni lovci. Lako se prikradaju plijenu zahvaljujuæi izduženom i gipkom tijelu, hodanju na vrhovima prstiju i mekanim jastuèiæima a sve osim geparda mogu uvuæi svoje pandže. Velike maèke javljaju se rikom ali ne mogu presti dok je kod malih maèaka obrnuto.
Danju maèke vide kao i ljudi, no u polumraku njihov je vid šest puta bolji od našega. U potpunom mraku niti maèke ne vide. Treæi oèni kapak ili prozirna opna na oku prevuæe se preko oka tijekom drijemeža ali još uvijek omoguæuje spremno reagiranje životinje na podražaj. èovjek prestaje èuti na otprilike 20 kiloherca dok maèke èuju jaèinu zvuka i do 65 kiloherca. Osjet mirisa u maèaka je veoma važan tijekom udvaranja no nije osobito razvijen. Jezik maèke prekriven je osjetnim pupoljcima koje služe za skidanje mesa s kostiju i za èišcenje dlake.

 link www.ekologija.net
-->
Evidentirano
 Str: [1] Gore Ispis 
« natrag naprijed »
Skoči na:  


Prijavite se korisničkim imenom, lozinkom i duljinom prijave
Pokreće MySQL Pokreće PHP Powered by SMF 1.1.21 | SMF © 2006, Simple Machines
Marketing: oglaavanje na forumu
Powered by: GEM Studio
Valjani XHTML 1.0! Valjani CSS!