Ljubimci Forum Dobrodošli, Gost. Molimo, prijavite se ili se registrirajte.
Kolovoz 19, 2018, 04:23:56
Forum Pomoć Traži Prijava Registracija
Novosti: U?ivajte u boravku na na?em forumu, zabavite se i educirajte kako bi i vama i va?im ljubimcima su?ivot bio lak?i i ugodniji. Posebnu pa?nju bismo vam htjeli skrenuti na Veterinarski kutak te na vrlo aktualnu temu Ne kupujte pse od ?vercera ili na farmama pasa.
O na?inu na koji forum funkcionira mo?ete vi?e nau?iti u podforumu O forumu, a molimo vas i da pa?ljivo pro?itate pravila foruma te se pona?ate u skladu s njima, tako da i dalje ostanemo najbolji, najve?i i najedukativniji forum o ku?nim ljubimcima u Hrvatskoj.

     
+  ljubimci-forum
|-+  Mice-mace:
| |-+  O macama, općenito (Moderatori: Hyla, Frenchi)
| | |-+  Povijest i podrijetlo domaće mačke
« natrag naprijed »
 Str: [1] Dolje Ispis
Autor Tema: Povijest i podrijetlo domaće mačke  (Posjeta: 6048 )
Ljiljana
Our special friend
****
Offline Offline

Postova: 2685


« : Kolovoz 30, 2003, 03:05:40 »

Koliko god se prirodoslovci inače sporili čini se da kad je riječ o podrijetlu domaće mačke njihova su mišljenja uglavnom usuglašena ? domaća cica-maca vuče podrijetlo od tri vrlo srodne vrste (toliko da ih neki čak smatraju varijantama jedne te iste vrste: Felis sylvestris). Te tri vrste napučivale su cijeli Stari svijet, izuzevši Australiju i neke otoke. Riječ je o:
-   europskoj divljoj ili šumskoj mački (F. Sylvestris)
-   nubijskoj mački (F. Libyca ili F. Sylvestris libyca)
-   indijskoj mački (F. Ornata ili F. Salvestris ornata) koja je zasigurno pramajka sijamske mačke.

što se pak povijesti tiče udomaćene mace prolazile su kroz različite statuse tijekom ljudske povijesti i kulture. Od božanstva do zloduha ...... od starog Egipta do srednjevjekovnog kršćanstva.
Po svemu sudeći domaća se maca prvi put pojavila u Egiptu za vrijeme faraona XII dinastije Senusret I, poznatijeg imenom Sesostris. Navodno je sam faraon osobno donio prve prmjerke maca iz Etiopije gdje je mačka odranije obitavala kao divlja životinja. Unatoč ovom mišljenju otkriveni su likovi maca na nekim egipatskim spomenicima koji potiču iz ranijeg perioda.
No bilo kako bilo, maca se u starom Egiptu vrlo brzo etablirala dotle da je čak proizvedena u božanstvo. Lik božice-mačke Bastet prikazan najčešće kipom sa mačjom glavom na tijelu žene resio je jednako tako monumentalne faraonske palače, kao i skromne domove felaha. Božica Bastet bila je toliko obljubljena da joj je čak posvećen cijeli grad Bubastis. Mačke su egipćani prema onomatopejskom mačjem izrazu nazivali myeo i bile su to svete životinje koje nitko nije smio uznemiravati. Ubojstvo mačke kažnjavalo se smrtnom kaznom.
U Indiji su se mačke također štovale i njihovo je ubojstvo bilo kažnjavano izgonom iz zajednice. Dotle je pak u Kini iako prihvaćena kao korisan tamanitelj miševa i štakora bila smatrana običnom životinjom.
U Japan je unesena vrlo kasno tek pred kraj 10. st. Naše ere. Odavala joj se također velika počast i držana je u domovima, ali i u hramovima. Japanci su mački odavali toliko počasti da  im je u to vrijeme bio čak zabranjen lov na štakore, sve dotle dok se štakori i miševi nisu namnožili u ogromnom broju, tako da su mački konačno i japanci morali odobriti ponovan lov.

Nasuprot ovim narodima koji su mačku obožavali ili smatrali vrlo korisnom, narodi Male Azije: Asirci, Kaldejci i Hebrejci prema mački su osjećali i pokazivali samo odbojnost. Kod Arapa je postala cijenjena tek nakon što su oni otkrili da je Muhamed volio mace.

Herodot navodi u svojim povijesnim spisima da su Grci bili prvi Europljani koji su donijeli mačke iz Egipte, no oni su samo podnosili nazočnost mačke jer im je štitila ambare i žetvu, nije ih nasuprot tomu zanimalo da mačku odomaće ili uzgajaju. Rimljani su za mačke pokazivali još manji interes od Grka, jer prema poimanju Rimljana jedina životinja družbenica  mogao je biti pas. Mačke su se ipak zbog geografske blizine i putovanja naselile u južnoj Italiji, ali tamo se nitko o njima nije starao.
U Galiji, kao jednoj od rimskih pokrajina mačke su vrlo dugo bile posve nepoznate životinje. Prvi primjerci u Galiju su pristigli za vrijeme «zlatnog» galsko-rimskog razdoblja, ali nakon par desetljeća opet su nestale.
Kroničari navode se su mačke pristigle u Francusku tek s križarima, pristigle su kao putnice na njihovim brodovima, zajedno sa štakorima koji su trčkarali potpalubljem ....... Križari su tako uvezli u jedan mah i problem i rješenje problema. Nakon povratka križara štakori su preplavili cijelu Europu.
Potom počinje mačji «crni vjek» - srednji vijek ...
-->
Evidentirano
Viva
Mini user
*
Offline Offline

Postova: 36


« Odgovor #1 : Kolovoz 30, 2003, 05:10:02 »

icon_smile  icon_smile  icon_biggrin  icon_biggrin
Fala puno!!! Ovo sam tolko čekala čitati, oće bit još o macama?
-->
Evidentirano

far and away, but without pet noway
Ljiljana
Our special friend
****
Offline Offline

Postova: 2685


« Odgovor #2 : Listopad 28, 2003, 04:47:31 »

Voljene i omražene

Promatrana kroz povijest, mačka je za jednu civilizaciju bila predmet obožavanja, za drugu predmet mržnje, no danas je je ona jednostavno umiljat i svojeglav kućni ljubimac. Sve domaće mačke pripadaju istoj vrsti - Felis catus catus, a različiti uzgojni oblici razlikuju se samo po boji, duljini i kvaliteti dlake, njenim šarama te u manjim osobitostima kostura. Svi su uzgojeni u posljednjih stotinjak godina. Većina starijih uzgojnih linija potječe iz Engleske, ali tek od kraja 19. i početka 20. stoljeća. Domaće mačke potjeću iz Staroga svijeta, poput europskih i afričkih divljih mačaka s kojima su još uvijek u bliskom srodstvu pa se ponekad divlji srodnici pare s domaćim mačkama što je primjerice, čest slučaj u Skandinaviji gdje su naselja u kontaktu s prirodom i prostranim šumama.
     Prvi podaci o suživotu čovjeka s mačkom dolaze iz Afrike, a pripitomljavanje je vjerojatno započelo prije 7000 godina. Prvi podaci sežu u drevni Egipat, prije 1500 godina gdje su one smatrane svetim životinjama i štovane u hramovima. Tijela mačaka su balzamirali i mumificirali, a neke su slali u grad Bubastis gdje su ih spaljivali pokraj hrama božice Bastet koja je prikazivana s mačjom glavom. Bezdlaka mačka sfinga jedna je od egipatskih uzgojnih linija. Egipćani su pripitomljavali mnoge životinje, od zmija do gazela, ali položaj mačaka je, bez sumnje, bio jedinstven. Mačke su uzgajali kako bi zaštitili hambare s žitom od glodavaca.
     Mačje su kosti pronađene u blizini ruševina romanskih vila u Britaniji pa se smatra da su ih u Europu donijeli Romani. Smatralo se da imaju velike zasluge u kontroli broja štetnika pa je jedan njemački kralj u desetom stoljeću kažnjavao sa šezdeset mjerica kukuruza globe svakoga tko bi ubio odraslu mačku. To je za mačke bila lijepa strana povijesti, a ona tamna nastupila je dolaskom srednjeg vijeka. Tada su praznovjerni ljudi vjerovali da su mačke bliske vješticama pa su ih proganjali i zajedno s vlasnicima ("vješticama") spaljivali. U 17. stoljeću, u Francuskoj taj je običaj zabranio Luj XIII.
S urbanizacijom, domaće su se mačke proširile na sve kontinente izuzev Antarktika. Danas, u pojedinim urbanim sredinama mogu se pronaći i do dvije tisuće jedinki na četvornom metru. Suživot mačke i čovjeka ponovo je uspostavljen iako nisu u svim dijelovima svijeta postale omiljene kao kućni ljubimci.

Osobitosti porodice mačaka

     Mačka je opći naziv za sve članove porodice mačaka, a domaća mačka blizak je srodnik lava, leoparda, tigra i risa. Sve one imaju neka zajednička obilježja, npr. sve su grabežljivci iako su se pripitomljeni oblici prilagodili novom načinu prehrane pa su postali djelomični lešinari. Osim lavova, sve su mačke samotni lovci. Lako se prikradaju plijenu zahvaljujući izduženom i gipkom tijelu, hodanju na vrhovima prstiju i mekanim jastučićima a sve osim geparda mogu uvući svoje pandže. Velike mačke javljaju se rikom ali ne mogu presti dok je kod malih mačaka obrnuto.
Danju mačke vide kao i ljudi, no u polumraku njihov je vid šest puta bolji od našega. U potpunom mraku niti mačke ne vide. Treći očni kapak ili prozirna opna na oku prevuće se preko oka tijekom drijemeža ali još uvijek omogućuje spremno reagiranje životinje na podražaj. čovjek prestaje čuti na otprilike 20 kiloherca dok mačke čuju jačinu zvuka i do 65 kiloherca. Osjet mirisa u mačaka je veoma važan tijekom udvaranja no nije osobito razvijen. Jezik mačke prekriven je osjetnim pupoljcima koje služe za skidanje mesa s kostiju i za čišcenje dlake.

 link www.ekologija.net
-->
Evidentirano
 Str: [1] Gore Ispis 
« natrag naprijed »
Skoči na:  


Prijavite se korisničkim imenom, lozinkom i duljinom prijave
Pokreće MySQL Pokreće PHP Powered by SMF 1.1.21 | SMF © 2006, Simple Machines
Marketing: oglašavanje na forumu
Powered by: GEM Studio
Valjani XHTML 1.0! Valjani CSS!