Ljubimci Forum Dobrodošli, Gost. Molimo, prijavite se ili se registrirajte.
O¾ujak 29, 2017, 04:04:53
Forum Pomoć Traži Prijava Registracija
Novosti: Uživajte u boravku na naŔem forumu, zabavite se i educirajte kako bi i vama i vaŔim ljubimcima suživot bio lakŔi i ugodniji. Posebnu pažnju bismo vam htjeli skrenuti na Veterinarski kutak te na vrlo aktualnu temu Ne kupujte pse od Ŕvercera ili na farmama pasa.
O naĆØinu na koji forum funkcionira možete viÅ”e nauĆØiti u podforumu O forumu, a molimo vas i da pažljivo proĆØitate pravila foruma te se ponaÅ”ate u skladu s njima, tako da i dalje ostanemo najbolji, najveƦi i najedukativniji forum o kuƦnim ljubimcima u Hrvatskoj.

     
+  ljubimci-forum
|-+  Psi naÅ”i najdraži:
| |-+  Zdravlje prije svega!!!
| | |-+  Veterinarski kutak
| | | |-+  Anestezija
« natrag naprijed »
 Str: [1] Dolje Ispis
Autor Tema: Anestezija  (Posjeta: 9047 )
tferari
Veterinar
Our special friend
*****
Offline Offline

Spol: Ženski
Postova: 2511


our special friend


« : Svibanj 12, 2006, 09:07:52 »

OpƦa anestezija
Svaka opƦa anestezija nosi odreĆ°eni stupanj rizika.Ovo je reĆØenica zbog koje neki od vlasnika kuƦnih ljubimaca odustanu od elektivih zahvata kao Å”to su sterilizacija ili vaĆ°enje mlijeĆØnih zubiju.
No ova je reĆØenica toĆØna i anesteziju treba shvatiti ozbiljno.
OpƦa anestezija  neophodna je za veƦinu kirurÅ”kih zahvata na psima i maĆØkama. Osim kirurÅ”kih zahvata za koje nam je potrebna analgezija opƦu anesteziju koristimo i za ĆØiÅ”ĆØenje zubnog kamenca,neke dijagnostiĆØke zahvate te za pregled potpuno nekooperativnih životinja (uglavnom maĆØke kod kojih ĆØesto koristimo opƦu anesteziju za  kateterizaciju ili vaĆ°enje krvi).Kod  nekooperativnih pasa obiĆØno zadovoljava sedacija.
Pse i mace  sediramo upotrebom neuroleptika. Neuroleptici su lijekovi koji se kod ljudi upotrebljavaju za lijeĆØenje psihoza, a kod životinja ih upotrebljavamo za sedaciju.
Mnogi vlasnici kuƦnih ljubimaca to nazivaju "blagom anestezijom" i smatraju da nije opasna. MeĆ°utim, neuroleptici mogu biti opasni kod pasa i maĆØaka  koje imaju skriveni srĆØani blok (nakon aplikacije neuroplegika on Ʀe se pokazati) zatim kod epileptiĆØara (mogu izazvati epi napad). Neuroleptici uglavnom djeluju tako da inhibiraju simpatikus Å”to znaĆØi da Ʀe usporiti rad srca, izazvati Ʀe slinjenje i pojaĆØanu peristaltiku crijeva, pa mogu stvoriti pobleme kod primjerice psa koji u crijevima ima oÅ”ro strano tijelo.
Sada dolazi doba godine kada pse ĆØesto sediramo zbog vaĆ°enja stranog tijela iz uha (travke). Iako je mnogo lakÅ”e izvaditi strano tijelo na sediranom psu, ponekad je bolje psa prisilno držati te 2 sekunde u mirnom položaju i pokuÅ”ati bez sedativa, ako je ikako moguƦe.
Zahvat je bolan, ali traje vrlo kratko.
Da li je bolje psa držati ili je sedacija pa ponekad i opƦa anestezija neophodna procijeniti Ʀe veterinar prema temperamentu psa,kompliiranosti zahvata a i prema volji vlasnika. Prije sedacije obavezno treba porazgovarati sa vlasnikom i uzeti anamnestiĆØke podatke o psu ili maci.

OpƦa anestezija podrazumijeva gubitak svijesti, gaÅ”enje obrambenih reflakasa i osjeta boli.
U prvom stupnju anestezije prisutna je euforija, zatim dolazi do stadija smirenja i analgezije, a treƦi stupanj je kirurÅ”ka anestezija u kojoj se smiruje kardiovaskularni sustav, nestaju kornealni i laringealni refleksi . Ovaj stupanj anestezije nam je potreban.
Pod pojmom analgezija podrazumjevamo stanje u kojem pacijent ne osjeƦa bol, ali osjeƦa dodir i pri svijesti je. Anestezija je nesvjesno stanje producirano kontroliranim davanjem  lijekova koji djeluju na centralni nervni sistem. Anestetici su lijekovi koji uzrokuju gubljenje svijesti i  gubljenje obrambenih reakcija organizma, a unose se u organizam injekcijom ili inhalacijom. OpƦi anestetici izazvati Ʀe  narkozu, analgeziju, supresiju reflekasa i relaksaciju muskulature.
No ovi lijekovi imaju  i djelovanje  na kardiopulmonarni sustav, jetru i bubrege odnosno mogu izazvati oÅ”teƦenja ovih sustava pa je  zato  presudan odabir kombinacije,vrste i naravno doze anestetika za svakog pojedinog pacijenta.
Podaci koje Ʀete naƦi u literaturi uvelike se razlikuju od situacije u naÅ”oj svakidaÅ”njoj praksi.
U teoriji imate psa, imate sve njegove krvne pretrage, rtg pluƦa, ekg. Na raspolaganju imate sav moguƦ monitoring  (koliĆØina kisika i CO2 u krvi, ekg monitoring, aparat za mjereje centralng venskog pritiska itd.)i jednog anesteziologa-eksperta specijaliziranog samo za anesteziju pasa i maĆØaka. NaÅ”i su uvjeti u odnosu na opisano možemo reƦi "partizanski". U praksi zdravog psa ili macu kojem je potreban operativni zahvat (sterilizacija, kastracija, ĆØiÅ”ĆØenje zubiju, odstranjivanje manjih povrÅ”inskih tumora) temeljito pregledamo. Gledamo boju vidnih sluznica, presluÅ”amo srce i pluƦa te porazgovaramo sa vlasnikom. Ako je životinja dobrog opƦeg stanja, ima dobar apetit, urednu stolicu, normalno mokri i vlasnici nisu primjetili nikakve promjene - pretpostavljamo da je životinja zdrava. Ipak kod veƦih zahvata svakako preporuĆØujem da se napravi barem krvna slika i osnovne biokemijske pretrage jer to uvelike spreĆØava neoĆØekivane incidente .Vlasniku damo upute koliko sati prije operacije treba skloniti vodu i hranu i pristupamo anesteziji. Kod bolesnih životinja je drugaĆØije. U tim sluĆØajevima  inzistiramo na krvnim pretragama i ekg-u prije opƦe anestezije. Bolesne životinje obavezno nastojimo stabilizrati prije operacije. Primjerice, radi li se o stranom tijelu u crijevu ili želucu, potrebno je prije urediti acidobazni status organizma te nadoknaditi izgubljenu tekuƦinu i elektrolite.

Psa  prvo premediciramo (intramuskularna injekcija), zatim, kada se je umirio,viÅ”e nije prestraÅ”en, opuÅ”ten je- uvodimo kanilu u venu. Uvod u anesteziju radimo  injekcionim anesteticima kratkog djelovanja, a vrstu istog i naĆØin primjene odabiremo ovisno o opƦem stanju i zdravlju pacijenta te o planiranom zahvatu.Svi ovi lijekovi apliciraju se intravenozno. Kanila u veni tzv.venski put  neophodan je kako bi lako dozirali potrebne lijekove te tekuƦinu i elektrolite pa i krv u sluĆØaju komplikacija. Indukcijom u anesteziju pacijenta dovedemo iz svijesnog u nesvijesno stanje ,a zatim intubiramo (postavljamo cijev u duÅ”nik) Dužinu anestezije održavamo obiĆØno inhalacijskim anesteticima-njima se lako regulira dubina anestezije. Za kratke zavate dovoljni su i injekcioni anestetici koje koristimo kod uvoĆ°enja.
Dubinu anestezije odreĆ°ujemo praƦenjem parametara koji nam govore u kojem stadiju anestezije je pacijentā€“on  prolazi kroz stadije u kojima dolazi do progresivne depresije reflekasa i vitalnih funkcija.

Intubacija je od presudne važnosti kod svake opƦe anestezije jer nam osigurava prohodnost i dostupnost diÅ”nih puteva. Posebno je važna kod brahicefaliĆØnih pasmina pasa (buldozi,mopsovi) kod kojih je ĆØest defekt produženo meko nepce koje kompromitira disanje.
Glavna prednost inhalacijske anestezije u odnosu na injekcionu jest Å”to je u svakom trenutku možemo prekinuti i lako se njome regulira dubina anestezije  Kada zatvorite plinove, njihovo anestetiĆØko djelovanje prestaje. Za razliku od toga, kada jednom date intravenozne anestetike morate ĆØekati da se oni u organizmu metaboliziraju i ne možete povratiti njihovo djelovanje ukoliko ne postoji specifiĆØni antidot. Tokom anestezije konstantno  kontroliramo dubinu anestezije  kontrolom reflekasa, pulsa i srĆØanog ritma, te kontrolom boje vidljivih sluznica. Idealan je monitoring pulsa (stalno ga ĆØujete) i puls oksimetar koji pokazuje zasiƦenost krvi kisikom.

Kod intramuskluarnog  davanja opƦih anestetika (mace) upitna je resorbcija, ona je za razliku od intravenoznog davanja, spora i neujednaĆØena.Zato je potrebno postavljanje i/v kanile kroz koju toĆØno titriramo potrebnu dozu anestetika.Kod maĆØaka dajemo opƦi anestetik intramuskularno jer rijetko koja maca dozvoljava aplikaciju intravenozne kanile. No  ako je potreban duži opeativni zahvat (npr.diafragmatska hernija, veliki tumori, perinealna uretrostoma) macu intubiramo i nastavljamo anesteziju inhalacijom.

Rizici anestezije
Rizike kod sedacije sam veƦ pojasnila. Sedacija je  uvod u opƦu anesteziju i vrlo je važna. Intravenozni anestetici se metaboliziraju u jetri pa skrivene bolest jetre mogu dovesti do toga da   se ne metaboliziraju kako treba.
 Manji i/ili temperamentniji psi obiĆØno zahtjevaju veƦe doze anestetika da bi postigli kirurÅ”ki stupanj anestezije, a veƦe doze su uvijek opasnije. KoliĆØina masti u organizmu je vrlo važna kod upotrebe nekih intravenozih anestetika  pa tako hrtovi  kao i jako mrÅ”avi psi drugih pasmina zahtjevaju poseban protokol. Obrnuto važi za pretile pse kod kojih nam je potrebna velika doza  istih anestetika da bi dosegli potreban stupanj anestezije jer se oni deponiraju u masnom tkivu, a kasnije se od tamo polako otpuÅ”taju. Dakle i tjelsna graĆ°a igra ulogu kod odabira anestezioloÅ”kog protokola.
Kod zdravog psa odabir anestetika nije toliko predudan, ali kod bolesnih postaje prava nauka.
Tako su posebni protokoli za kardijalce, životinje sa bolesnom jetrom, za carski rez gdje je važno ne deprimirati disanje bebama- dakle jedni anestetici dok ne izvadimo bebe, a zatim drugi itd.
Svaka anestezija nosi odreưeni stupanj rizika. Svaki anestetik nepovoljno djeluje ili optereƦuje ovaj ili onaj organski sustav ( uglvnom su to jetra ,bubrezi, kardiopulmonarni sustav ) .Kod svake vrste anestezije posji desetak za i protiv-prednosti i mane. Idealne nema.
Može doƦi do nepreviĆ°ene eksitacije životinje ili do nenormalne reakcije na bilo koji od upotrijebljenih lijekova.
Vro je važan i tzv perianestezijski period- nazor nad pacijentom kod uvoĆ°enja i kod buĆ°enja
pa  po potrebi i nekoliko sati nakon buĆ°enja. Nakon anestezije veƦina životinja se trese, podhlaĆ°ene su, pa je dobro lagano ih utopliti.
Å to se tiĆØe odlaska kuƦi, neki veterinari preferiraju da je vlasnik odmah uz psa, a neki pozovu vlasnika kada je životinja veƦ budna. Osobno nastojim da su vlasnici kraj psa veƦ prilikom buĆ°enja. Ponekad je to za vlasnike ružno iskustvo jer pas nije priseban, jezik mu je vani nemoƦan je i ukratko tužno ga je vidjeti takvog. No mislim da je psu u tom stanju najvažije da je njegov vlasnik kraj njega i da ga glasom i dodirom umiruje i tako mu buĆ°enje ĆØini ugodnijim.
PonaÅ”anje kod buĆ°enja je vrlo individulano.neki se psi bude vrlo mirno: podižu glavicu i kada vide da je vlasnik kraj njih nastave odmarati.Druge pak hvata panika, pa cvile, grizu pokuÅ”avaju ustati. Morate znati da pas ne razumije Å”ta mu se dogodilo. Vrti mu se u glavi, nemoƦan je i vrlo vjerojatno misli da Ʀe uginuti. No to sve proĆ°e kroz sat ili dva.
Idealno je da je vlasnik sa psom u veterinarskoj ambulanti bar sat vremena nakon buĆ°enja.
Mogu reƦi da je svaka životinja drugaĆØija i da je jedini pravi pristup - individualan pristup
Analgezija je vrlo važna kako kod uvoĆ°enja u anesteziju i za vrijeme zahvata tako i kod buĆ°enja. Lijekovi protiv bolova dio su anestezijskog protokola.
Anestezirane životinje moramo nadzirati sve dok nisu sasvim prisebne
Kod bolesni životinjama inzistiramo na osnovnim laboratorijskim pretragama.obavljaju se krvne pretrage gdje možemo naƦi odreĆ°ene nepravilnosti pa se onda anestezijski protokol tome prilagodi ili se zahvat odgodi.
Posebno zbog toga Å”to su incidenti moguƦi unatoĆØ pretragama  nitko vam ne može garantirati da je anestezija 100 % sigurna. No incidenti su rijetki i ako se i dogode u veƦini sluĆØajeva se mogu sanirati.
Rizici su znaĆØajno manji kod zdravih životinja.
Broj primljenih anestezija tokom života nije bitan ako je životinja zdrava. VeƦina anestetika metabolizira se putem jetre, a izluĆØuje pute bubrega pa je funkcija ovih organa presudna.
Jedno od osnovnih pravila kod anestezije je da se u sluĆØaju bilo kakvog incidenta obustavlja i odgaĆ°a planirani zahvat.Ako je zahvat iz tih razloga odgoĆ°en ili nije napravljen to samo znaĆØi da veterinar svoj posao radi odgovorno i kako treba, a ni u kom sluĆØaju ne znaĆØi inkompetenciju veterinara.
ƈesto kompariramo anesteziju kuƦnih ljubimaca sa onom kod ljudi,
meĆ°utim uvjeti u kojima se radi se ne mogu usporeĆ°ivati. Svatko od nas  zna kakvi su protokoli prije nego se uspava ĆØovjek-koliko epruveta krvi vam izvade i kakvim vas sve pretragama podvrgnu. O opremljenosti operacionih sala koje izgledaju kao one iz Vojagera da i ne govorimo.
Ono Å”to je mnogo  važnije od opreme jesu anesteziolozi. Kod ljudi cijeli tim struĆØnjaka brine samo o anesteziji  .No postoji i jedna velika prednost tzv. partizanskih uvjeta. VaÅ” je veterinar 100% koncentriran na vaÅ”eg psa ili macu dok je u anesteziji jer ne anestezira 4 pacijenta odjednom. A pažnja onog tko nadgleda uspavanu životinju je najvažnija.


Ovako izgleda pas u opƦoj anesteziji neposredno prije buĆ°enja. JoÅ” je intubiran i dobiva i/v infuziju.

-->
« Zadnja izmjena: Studeni 08, 2007, 05:38:30 tferari » Evidentirano

veterinarians drive like animals
www.ferarica.com
 Str: [1] Gore Ispis 
« natrag naprijed »
Skoči na:  


Prijavite se korisničkim imenom, lozinkom i duljinom prijave
Pokreće MySQL Pokreće PHP Powered by SMF 1.1.21 | SMF © 2006, Simple Machines
Marketing: oglašavanje na forumu
Powered by: GEM Studio
Valjani XHTML 1.0! Valjani CSS!