Ljubimci Forum Dobrodošli, Gost. Molimo, prijavite se ili se registrirajte.
Svibanj 24, 2017, 06:58:30
Forum Pomoć Traži Prijava Registracija
Novosti: U?ivajte u boravku na na?em forumu, zabavite se i educirajte kako bi i vama i va?im ljubimcima su?ivot bio lak?i i ugodniji. Posebnu pa?nju bismo vam htjeli skrenuti na Veterinarski kutak te na vrlo aktualnu temu Ne kupujte pse od ?vercera ili na farmama pasa.
O na?inu na koji forum funkcionira mo?ete vi?e nau?iti u podforumu O forumu, a molimo vas i da pa?ljivo pro?itate pravila foruma te se pona?ate u skladu s njima, tako da i dalje ostanemo najbolji, najve?i i najedukativniji forum o ku?nim ljubimcima u Hrvatskoj.

     
+  ljubimci-forum
|-+  Psi naši najdraži:
| |-+  Zdravlje prije svega!!!
| | |-+  Veterinarski kutak
| | | |-+  Anestezija
« natrag naprijed »
 Str: [1] Dolje Ispis
Autor Tema: Anestezija  (Posjeta: 9108 )
tferari
Veterinar
Our special friend
*****
Offline Offline

Spol: Ženski
Postova: 2511


our special friend


« : Svibanj 12, 2006, 09:07:52 »

Opæa anestezija
Svaka opæa anestezija nosi odreðeni stupanj rizika.Ovo je reèenica zbog koje neki od vlasnika kuænih ljubimaca odustanu od elektivih zahvata kao što su sterilizacija ili vaðenje mlijeènih zubiju.
No ova je reèenica toèna i anesteziju treba shvatiti ozbiljno.
Opæa anestezija  neophodna je za veæinu kirurških zahvata na psima i maèkama. Osim kirurških zahvata za koje nam je potrebna analgezija opæu anesteziju koristimo i za èišèenje zubnog kamenca,neke dijagnostièke zahvate te za pregled potpuno nekooperativnih životinja (uglavnom maèke kod kojih èesto koristimo opæu anesteziju za  kateterizaciju ili vaðenje krvi).Kod  nekooperativnih pasa obièno zadovoljava sedacija.
Pse i mace  sediramo upotrebom neuroleptika. Neuroleptici su lijekovi koji se kod ljudi upotrebljavaju za lijeèenje psihoza, a kod životinja ih upotrebljavamo za sedaciju.
Mnogi vlasnici kuænih ljubimaca to nazivaju "blagom anestezijom" i smatraju da nije opasna. Meðutim, neuroleptici mogu biti opasni kod pasa i maèaka  koje imaju skriveni srèani blok (nakon aplikacije neuroplegika on æe se pokazati) zatim kod epileptièara (mogu izazvati epi napad). Neuroleptici uglavnom djeluju tako da inhibiraju simpatikus što znaèi da æe usporiti rad srca, izazvati æe slinjenje i pojaèanu peristaltiku crijeva, pa mogu stvoriti pobleme kod primjerice psa koji u crijevima ima ošro strano tijelo.
Sada dolazi doba godine kada pse èesto sediramo zbog vaðenja stranog tijela iz uha (travke). Iako je mnogo lakše izvaditi strano tijelo na sediranom psu, ponekad je bolje psa prisilno držati te 2 sekunde u mirnom položaju i pokušati bez sedativa, ako je ikako moguæe.
Zahvat je bolan, ali traje vrlo kratko.
Da li je bolje psa držati ili je sedacija pa ponekad i opæa anestezija neophodna procijeniti æe veterinar prema temperamentu psa,kompliiranosti zahvata a i prema volji vlasnika. Prije sedacije obavezno treba porazgovarati sa vlasnikom i uzeti anamnestièke podatke o psu ili maci.

Opæa anestezija podrazumijeva gubitak svijesti, gašenje obrambenih reflakasa i osjeta boli.
U prvom stupnju anestezije prisutna je euforija, zatim dolazi do stadija smirenja i analgezije, a treæi stupanj je kirurška anestezija u kojoj se smiruje kardiovaskularni sustav, nestaju kornealni i laringealni refleksi . Ovaj stupanj anestezije nam je potreban.
Pod pojmom analgezija podrazumjevamo stanje u kojem pacijent ne osjeæa bol, ali osjeæa dodir i pri svijesti je. Anestezija je nesvjesno stanje producirano kontroliranim davanjem  lijekova koji djeluju na centralni nervni sistem. Anestetici su lijekovi koji uzrokuju gubljenje svijesti i  gubljenje obrambenih reakcija organizma, a unose se u organizam injekcijom ili inhalacijom. Opæi anestetici izazvati æe  narkozu, analgeziju, supresiju reflekasa i relaksaciju muskulature.
No ovi lijekovi imaju  i djelovanje  na kardiopulmonarni sustav, jetru i bubrege odnosno mogu izazvati ošteæenja ovih sustava pa je  zato  presudan odabir kombinacije,vrste i naravno doze anestetika za svakog pojedinog pacijenta.
Podaci koje æete naæi u literaturi uvelike se razlikuju od situacije u našoj svakidašnjoj praksi.
U teoriji imate psa, imate sve njegove krvne pretrage, rtg pluæa, ekg. Na raspolaganju imate sav moguæ monitoring  (kolièina kisika i CO2 u krvi, ekg monitoring, aparat za mjereje centralng venskog pritiska itd.)i jednog anesteziologa-eksperta specijaliziranog samo za anesteziju pasa i maèaka. Naši su uvjeti u odnosu na opisano možemo reæi "partizanski". U praksi zdravog psa ili macu kojem je potreban operativni zahvat (sterilizacija, kastracija, èišèenje zubiju, odstranjivanje manjih površinskih tumora) temeljito pregledamo. Gledamo boju vidnih sluznica, preslušamo srce i pluæa te porazgovaramo sa vlasnikom. Ako je životinja dobrog opæeg stanja, ima dobar apetit, urednu stolicu, normalno mokri i vlasnici nisu primjetili nikakve promjene - pretpostavljamo da je životinja zdrava. Ipak kod veæih zahvata svakako preporuèujem da se napravi barem krvna slika i osnovne biokemijske pretrage jer to uvelike spreèava neoèekivane incidente .Vlasniku damo upute koliko sati prije operacije treba skloniti vodu i hranu i pristupamo anesteziji. Kod bolesnih životinja je drugaèije. U tim sluèajevima  inzistiramo na krvnim pretragama i ekg-u prije opæe anestezije. Bolesne životinje obavezno nastojimo stabilizrati prije operacije. Primjerice, radi li se o stranom tijelu u crijevu ili želucu, potrebno je prije urediti acidobazni status organizma te nadoknaditi izgubljenu tekuæinu i elektrolite.

Psa  prvo premediciramo (intramuskularna injekcija), zatim, kada se je umirio,više nije prestrašen, opušten je- uvodimo kanilu u venu. Uvod u anesteziju radimo  injekcionim anesteticima kratkog djelovanja, a vrstu istog i naèin primjene odabiremo ovisno o opæem stanju i zdravlju pacijenta te o planiranom zahvatu.Svi ovi lijekovi apliciraju se intravenozno. Kanila u veni tzv.venski put  neophodan je kako bi lako dozirali potrebne lijekove te tekuæinu i elektrolite pa i krv u sluèaju komplikacija. Indukcijom u anesteziju pacijenta dovedemo iz svijesnog u nesvijesno stanje ,a zatim intubiramo (postavljamo cijev u dušnik) Dužinu anestezije održavamo obièno inhalacijskim anesteticima-njima se lako regulira dubina anestezije. Za kratke zavate dovoljni su i injekcioni anestetici koje koristimo kod uvoðenja.
Dubinu anestezije odreðujemo praæenjem parametara koji nam govore u kojem stadiju anestezije je pacijent–on  prolazi kroz stadije u kojima dolazi do progresivne depresije reflekasa i vitalnih funkcija.

Intubacija je od presudne važnosti kod svake opæe anestezije jer nam osigurava prohodnost i dostupnost dišnih puteva. Posebno je važna kod brahicefaliènih pasmina pasa (buldozi,mopsovi) kod kojih je èest defekt produženo meko nepce koje kompromitira disanje.
Glavna prednost inhalacijske anestezije u odnosu na injekcionu jest što je u svakom trenutku možemo prekinuti i lako se njome regulira dubina anestezije  Kada zatvorite plinove, njihovo anestetièko djelovanje prestaje. Za razliku od toga, kada jednom date intravenozne anestetike morate èekati da se oni u organizmu metaboliziraju i ne možete povratiti njihovo djelovanje ukoliko ne postoji specifièni antidot. Tokom anestezije konstantno  kontroliramo dubinu anestezije  kontrolom reflekasa, pulsa i srèanog ritma, te kontrolom boje vidljivih sluznica. Idealan je monitoring pulsa (stalno ga èujete) i puls oksimetar koji pokazuje zasiæenost krvi kisikom.

Kod intramuskluarnog  davanja opæih anestetika (mace) upitna je resorbcija, ona je za razliku od intravenoznog davanja, spora i neujednaèena.Zato je potrebno postavljanje i/v kanile kroz koju toèno titriramo potrebnu dozu anestetika.Kod maèaka dajemo opæi anestetik intramuskularno jer rijetko koja maca dozvoljava aplikaciju intravenozne kanile. No  ako je potreban duži opeativni zahvat (npr.diafragmatska hernija, veliki tumori, perinealna uretrostoma) macu intubiramo i nastavljamo anesteziju inhalacijom.

Rizici anestezije
Rizike kod sedacije sam veæ pojasnila. Sedacija je  uvod u opæu anesteziju i vrlo je važna. Intravenozni anestetici se metaboliziraju u jetri pa skrivene bolest jetre mogu dovesti do toga da   se ne metaboliziraju kako treba.
 Manji i/ili temperamentniji psi obièno zahtjevaju veæe doze anestetika da bi postigli kirurški stupanj anestezije, a veæe doze su uvijek opasnije. Kolièina masti u organizmu je vrlo važna kod upotrebe nekih intravenozih anestetika  pa tako hrtovi  kao i jako mršavi psi drugih pasmina zahtjevaju poseban protokol. Obrnuto važi za pretile pse kod kojih nam je potrebna velika doza  istih anestetika da bi dosegli potreban stupanj anestezije jer se oni deponiraju u masnom tkivu, a kasnije se od tamo polako otpuštaju. Dakle i tjelsna graða igra ulogu kod odabira anesteziološkog protokola.
Kod zdravog psa odabir anestetika nije toliko predudan, ali kod bolesnih postaje prava nauka.
Tako su posebni protokoli za kardijalce, životinje sa bolesnom jetrom, za carski rez gdje je važno ne deprimirati disanje bebama- dakle jedni anestetici dok ne izvadimo bebe, a zatim drugi itd.
Svaka anestezija nosi odreðeni stupanj rizika. Svaki anestetik nepovoljno djeluje ili optereæuje ovaj ili onaj organski sustav ( uglvnom su to jetra ,bubrezi, kardiopulmonarni sustav ) .Kod svake vrste anestezije posji desetak za i protiv-prednosti i mane. Idealne nema.
Može doæi do nepreviðene eksitacije životinje ili do nenormalne reakcije na bilo koji od upotrijebljenih lijekova.
Vro je važan i tzv perianestezijski period- nazor nad pacijentom kod uvoðenja i kod buðenja
pa  po potrebi i nekoliko sati nakon buðenja. Nakon anestezije veæina životinja se trese, podhlaðene su, pa je dobro lagano ih utopliti.
 to se tièe odlaska kuæi, neki veterinari preferiraju da je vlasnik odmah uz psa, a neki pozovu vlasnika kada je životinja veæ budna. Osobno nastojim da su vlasnici kraj psa veæ prilikom buðenja. Ponekad je to za vlasnike ružno iskustvo jer pas nije priseban, jezik mu je vani nemoæan je i ukratko tužno ga je vidjeti takvog. No mislim da je psu u tom stanju najvažije da je njegov vlasnik kraj njega i da ga glasom i dodirom umiruje i tako mu buðenje èini ugodnijim.
Ponašanje kod buðenja je vrlo individulano.neki se psi bude vrlo mirno: podižu glavicu i kada vide da je vlasnik kraj njih nastave odmarati.Druge pak hvata panika, pa cvile, grizu pokušavaju ustati. Morate znati da pas ne razumije šta mu se dogodilo. Vrti mu se u glavi, nemoæan je i vrlo vjerojatno misli da æe uginuti. No to sve proðe kroz sat ili dva.
Idealno je da je vlasnik sa psom u veterinarskoj ambulanti bar sat vremena nakon buðenja.
Mogu reæi da je svaka životinja drugaèija i da je jedini pravi pristup - individualan pristup
Analgezija je vrlo važna kako kod uvoðenja u anesteziju i za vrijeme zahvata tako i kod buðenja. Lijekovi protiv bolova dio su anestezijskog protokola.
Anestezirane životinje moramo nadzirati sve dok nisu sasvim prisebne
Kod bolesni životinjama inzistiramo na osnovnim laboratorijskim pretragama.obavljaju se krvne pretrage gdje možemo naæi odreðene nepravilnosti pa se onda anestezijski protokol tome prilagodi ili se zahvat odgodi.
Posebno zbog toga što su incidenti moguæi unatoè pretragama  nitko vam ne može garantirati da je anestezija 100 % sigurna. No incidenti su rijetki i ako se i dogode u veæini sluèajeva se mogu sanirati.
Rizici su znaèajno manji kod zdravih životinja.
Broj primljenih anestezija tokom života nije bitan ako je životinja zdrava. Veæina anestetika metabolizira se putem jetre, a izluèuje pute bubrega pa je funkcija ovih organa presudna.
Jedno od osnovnih pravila kod anestezije je da se u sluèaju bilo kakvog incidenta obustavlja i odgaða planirani zahvat.Ako je zahvat iz tih razloga odgoðen ili nije napravljen to samo znaèi da veterinar svoj posao radi odgovorno i kako treba, a ni u kom sluèaju ne znaèi inkompetenciju veterinara.
Èesto kompariramo anesteziju kuænih ljubimaca sa onom kod ljudi,
meðutim uvjeti u kojima se radi se ne mogu usporeðivati. Svatko od nas  zna kakvi su protokoli prije nego se uspava èovjek-koliko epruveta krvi vam izvade i kakvim vas sve pretragama podvrgnu. O opremljenosti operacionih sala koje izgledaju kao one iz Vojagera da i ne govorimo.
Ono što je mnogo  važnije od opreme jesu anesteziolozi. Kod ljudi cijeli tim struènjaka brine samo o anesteziji  .No postoji i jedna velika prednost tzv. partizanskih uvjeta. Vaš je veterinar 100% koncentriran na vašeg psa ili macu dok je u anesteziji jer ne anestezira 4 pacijenta odjednom. A pažnja onog tko nadgleda uspavanu životinju je najvažnija.


Ovako izgleda pas u opæoj anesteziji neposredno prije buðenja. Još je intubiran i dobiva i/v infuziju.

-->
« Zadnja izmjena: Studeni 08, 2007, 05:38:30 tferari » Evidentirano

veterinarians drive like animals
www.ferarica.com
 Str: [1] Gore Ispis 
« natrag naprijed »
Skoči na:  


Prijavite se korisničkim imenom, lozinkom i duljinom prijave
Pokreće MySQL Pokreće PHP Powered by SMF 1.1.21 | SMF © 2006, Simple Machines
Marketing: oglaavanje na forumu
Powered by: GEM Studio
Valjani XHTML 1.0! Valjani CSS!